Politik denonsyatè
An konfòmite avèk Seksyon 715-B nan Lwa sou Sosyete ki pa pou fè pwofi ak Seksyon 740 nan Lwa sou Travay la, Konsèy Administrasyon Sosyete Èd Legal la adopte pwosedi sa yo, apre Komite Odit Konsèy la fin egzamine yo, pou bay yon mekanis pou kominike bay Avoka Jeneral Sosyete a ak Komite Odit la plent ak lòt enfòmasyon sou nenpòt aksyon oswa aksyon sispèk ki ilegal, fwod oswa ki vyole nenpòt politik sosyete a adopte. Règleman sa yo gen ladan yo, men yo pa limite a, sa yo ki konsène kontwòl entèn yo, pratik soumèt òf, acha ak kontra, politik ranbousman depans, itilizasyon pwopriyete Sosyete a, ki gen ladan sistèm kominikasyon, konfli enterè, pwoblèm odit ak kontablite oswa lòt zafè finansye oswa egzijans legal.
1. Antanke òganizasyon ki pi ansyen, ki pi gwo e ki pi onore nan peyi a ki konsakre pou bay sèvis legal bay pòv yo, Sosyete Èd Legal la ka fyè de gwo estanda entegrite ak etik ke tout direktè ak anplwaye nou yo (ki gen ladan, san limitasyon, ofisye yo) respekte, chak jou, nan realizasyon misyon nou an. Sosyete a adopte règleman espesifik detanzantan pou bay direktè ak anplwaye li yo (ki gen ladan, san limitasyon, ofisye yo) konsèy espesifik sou fason nou espere obligasyon Sosyete a anvè kliyan li yo ak anvè byennèt enstitisyonèl li a ta dwe respekte. Nan sans sa a, Sosyete Èd Legal la espere ke chak direktè ak anplwaye (ki gen ladan, san limitasyon, chak ofisye) ap obeyi lalwa, aji yon fason etik epi respekte règleman Sosyete a.
2. Si ou konnen yon konduit ke ou kwè ki ilegal, fwod, oswa ki vyole nenpòt politik Sosyete a adopte, ou ta dwe kominike enfòmasyon sa a bay Sosyete a imedyatman. Sa ka fèt plizyè fason. Ou kapab:
a. kominike dirèkteman ak Konseye Jeneral Sosyete a,
b. voye yon lèt bay Avoka Jeneral la san ou pa idantifye tèt ou, sa ki pèmèt ou soulve enkyetid ou anonimman, oubyen
c. nan sikonstans kote ou santi ke nenpòt nan metòd ki anwo yo pa t ap totalman efikas, kominike dirèkteman ak Prezidan Komite Odit Konsèy Administrasyon an.
3. Nenpòt kominikasyon ki fèt dapre règleman sa a pral trete kòm estrikteman konfidansyèl.
4. Sosyete a pral revize rapò ou a sou konduit ilegal oswa imoral san pèdi tan.
5. Ou lib pou kominike enkyetid ou yo anonimman. Sepandan, ou dwe konnen ke anonimite a ka vin tounen yon obstak pou Sosyete a egzamine epi rezoud yon enkyetid nèt.
6. Sosyete a pap pran okenn aksyon reprezay kont okenn direktè, anplwaye (ki gen ladan, san limitasyon, yon ofisye), ansyen anplwaye (ki gen ladan, san limitasyon, yon ansyen ofisye), oswa kontraktè endepandan, kit se nan kad travay moun sa a kit se pa nan kad travay li, paske moun sa a fè nenpòt nan bagay sa yo:
(A) divilge, oswa menase pou divilge bay yon sipèvizè oswa bay yon enstitisyon piblik yon aktivite, yon politik oswa yon pratik patwon-an ke moun nan kwè rezonab oswa an bon lafwa ki vyole lalwa, règ, règleman oswa politik, oswa ke moun nan kwè rezonab oswa an bon lafwa ki poze yon danje sibstansyèl ak espesifik pou sante oswa sekirite piblik la;
(B) bay enfòmasyon, oswa temwaye devan nenpòt enstitisyon piblik k ap mennen yon envestigasyon, yon odyans oswa yon ankèt sou nenpòt aktivite, politik oswa pratik konsa pa anplwayè sa a; oubyen
(C) fè objeksyon sou, oswa refize patisipe nan nenpòt aktivite, règleman oswa pratik konsa.
Pou siyifikasyon "aksyon reprezay," gade Seksyon 740(1)(e) nan Lwa Travay la. Pwoteksyon kont aksyon reprezay konsènan divilgasyon bay yon òganizasyon piblik pa dwe aplike pou moun ki fè divilgasyon sa a bay yon òganizasyon piblik sof si moun sa a te fè yon efò bon lafwa pou notifye Sosyete a lè li pote aktivite, politik oswa pratik la nan atansyon yon sipèvizè Sosyete a epi li te bay Sosyete a yon opòtinite rezonab pou korije aktivite, politik oswa pratik sa a. Sepandan, notifikasyon anplwayè sa a pa dwe obligatwa lè:
i. gen yon danje iminan ak grav pou sante piblik la oswa sekirite a;
ii. moun nan gen rezon pou l kwè ke si l ta rapòte bay sipèvizè a, sa ta lakòz destriksyon prèv oswa lòt fason pou kache aktivite a, politik la oswa pratik la;
iii. aktivite, politik oswa pratik sa yo ta ka rezonabman espere mete byennèt yon minè an danje;
iv. moun nan gen rezon pou l kwè ke si l ta rapòte bay sipèvizè a, sa ta lakòz li oswa nenpòt lòt moun sibi domaj fizik; oubyen
v. moun nan gen rezon pou l kwè sipèvizè a deja okouran de aktivite, règleman oswa pratik la epi li pap korije aktivite, règleman oswa pratik sa a.
7. Yo deziyen Avoka Jeneral la kòm moun ki responsab pou administre Règleman sou Denonsyasyon an. Avoka Jeneral la pral mennen ankèt oswa fè aranjman pou mennen ankèt sou nenpòt rapò ki fèt dapre règleman sa a, sa ki ka gen ladan angaje yon moun oswa yon antite endepandan pou mennen ankèt sou rapò a, epi li pral fè rapò alè bay Komite Odit la konsènan tout rapò ak ankèt sa yo.
8. Moun ki sijè a yon plent denonsyasyon p ap prezan nan oswa patisipe nan deliberasyon konsèy administrasyon an oswa komite a oswa vote sou kesyon ki gen rapò ak plent sa a, depi pa gen anyen nan sou-paragraf sa a ki anpeche konsèy administrasyon an oswa komite a mande pou moun ki sijè a plent lan prezante enfòmasyon kòm background oswa reponn kesyon nan yon reyinyon komite oswa konsèy administrasyon anvan kòmansman deliberasyon oswa vòt ki gen rapò ak li.
9. Y ap mete yon kopi règleman sa a sou sitwèb Sosyete a ak nan kote ki fasil pou jwenn aksè e ki byen eklere, kote anplwaye yo ak kandida pou travay yo abitye ale.
10. Sosyete a adopte epi pibliye yon Règleman ak Pwosedi Kont Diskriminasyon ak Arasman. Nenpòt moun ki kwè nenpòt dispozisyon nan Règleman sa a te vyole ta dwe swiv pwosedi ki tabli nan règleman sa a ki egzije pou yo rapòte konduit sa a bay Avoka oswa Administratè ki responsab biwo li, Avoka oswa Administratè ki responsab domèn pratik li oswa Direktè Resous Imèn Sosyete a oswa nenpòt manadjè nan Depatman Resous Imèn. Pwosedi ki tabli nan Règleman sou Diskriminasyon ak Arasman an dwe swiv lè ou kwè ke nenpòt dispozisyon nan Règleman sou Diskriminasyon ak Arasman an te vyole.
Adopte pa Konsèy Administrasyon an nan dat 17 novanm 2005
Komite Egzekitif Konsèy Administrasyon an te modifye l nan dat 6 me 2014.
Komite Egzekitif Konsèy Administrasyon an te modifye l nan dat 14 me 2025.